Alternativno brašno

Ne voli svatko ili ne podnosi svatko klasični raženi kruh, kolače od pšeničnog brašna ili kekse od pira. Dobro je da postoje bezglutenske alternative od heljde, kukuruza, mahunarki i kokosa. S njima se može peći, kuhati a i inače uvesti puno kreativnosti u kuhinju.

Alternativna Alnatura brašna

Alnatura heljdino brašno 

• bio kvaliteta
• bez glutena, izvor vlakana
• orašast okus
• za pripremu pikantnih i slatkih palačinki i blina
• podrijetlo heljde je iz Europe

Heljda pripada biljnoj porodici dvornikovki a koristi se kao žitarica: za pikantne i slatke palačinke ili bline. Alnatura heljdino brašno dobiva se iz oljuštenog zrna i ima orašast okus. Heljda potječe iz biološkog uzgoja, bezglutenski je izvor vlakana te se uzgaja u Europi. 


Alnatura slanutkovo brašno

• bio kvaliteta
• bez glutena, bogato vlaknima i bjelančevinama
• slanutak se guli i melje
• orašasto-sladak okus
• slatkim jelima jakog okusa daje orijentalnu notu

Bezglutensko brašno – proizvedeno od pozorno odabranog, oguljenog slanutka. Orašasto-slatkastog okusa falaflima, humusu, palačinkama i mesnim okruglicama daje orijentalni okus, također je primjereno za zgušnjavanje juha i umaka. Alnatura slanutkovo brašno bogato je vlaknima i bjelančevinama, slanutak potječe iz biološkog uzgoja. 


Kokosovo brašno

• bio kvaliteta
• bez glutena, bogato vlaknima i bjelančevinama
• proizvedeno od svježeg mesa kokosovog oraha, koje se usitnjava, odmašćuje i melje
• poboljšava i zgušnjava juhe, variva i jela s curryjem, aromatičan je dodatak shakeovima, smoothijima i desertima

Bezglutensko brašno – proizvedeno od svježeg mesa kokosovog brašna koje se usitnjava, odmašćuje i melje. Svojim egzotičnim  okusom kokosovo brašno može poboljšati juhe, variva i jela s curryjem a dobro je i za shakeove, smoothije i deserte. Alnatura kokosovo brašno bogato je vlaknima i bjelančevinama; kokosov orah je iz biološkog uzgoja.


Alnatura kukuruzno brašno

• bio kvaliteta, iz biodinamičkog uzgoja (Demeter)
• bez glutena, izvor vlakana
• za peciva, toertilje i kreativnu kuhinju; za zgušnjavanje umaka

Bezglutensko bio kukuruzno brašno – savršeno za peciva, tortilje i kreativnu kuhinju kao i za zgušnjavanje juha i umaka. Pikantna ili slatka peciva od pšeničnog ili pirovog brašna dodavanje Alnatura kukuruznog brašna postaju prozračnija. Ovo brašno je također izvor bogat vlaknima. Kukuruz potječe iz biodinamičkog uzgoja (Demeter).


Alnatura sojino brašno

• bio kvaliteta
• bez glutena, bogato vlaknima i bjelančevinama
• od europske soje, koja je pažljivo zagrijana, zdrobljena i fino samljevena
• zamjena za jaje: jedno jaje se može zamijeniti jednom žlicom sojinog brašna i dvije žlice vode

Bezglutensko brašno – proizvedeno od europske soje koja je pažljivo zagrijana, zdrobljena i naposljetku fino samljevena. Sojino brašno bogato je vlaknima i proteinima te u pecivima i kruhovima može zamijeniti oko 20 do 30 posto žitarica. U veganskoj kuhinji jaja se mogu zamijeniti sojinim brašnom. Soja za Alnatura sojino brašno potječu iz biološkog uzgoja.

Pregled bezglutenskih vrsta brašna

Karakteristike i mogućnosti korištenja naših Alnatura bio brašna od mahunarki, kokosa i co.

Poznavanje robe: zamijeniti klasična brašna

Saznajte više o sirovinama i od kojih se proizvode bezglutenska Alnatura bio brašna.

Heljda
Heljda pripada biljnoj porodici dvornikovki. Domovina joj je u središnjoj Aziji, tek u kasnom srednjem vijeku je došla u Europu. Danas su ta mala trokutasta zrna, koja su zapravo orašasti plodovi, prije svega u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj baza tradicionalnim jelima. Blini su primjerice u istočnoj Europi omiljene palačinke od mljevene heljde, kaša je pržena kaša od heljde koja se s dodatkom maslaca peče u pećnici. Ali ni u francuskoj haute cuicine je ova pseudožitarica nezaobilazna: klasične galette imaju heljdu u tijestu. Jedna stvar je karakteristična za ovo sivkasto zrno: kod kuhanja se stvara sluz. Zbog toga heljdu treba temeljito oprati – najbolje prije i nakon kuhanja. Na taj način može biti aromatični prilog, dodatak juhi, baza za salatu i još puno toga. Fino mljevena idealna je za prirpemu kolača s jajima, vafli i drugih bezglutenskih peciva.

Slanutak
U botaničkoj literaturi ova okrugla bež-smeđa mahunarka nalazi se pod nazivom In cicer arietinum. Vjerojatno potječe s Bliskog Istoka i iz jugozapadne Azije gdje se slanutak uzgajao još 8000 do 10000 godina prije Krista. Preko Grčke i Italije dospio je i u ostatak Europe i svijeta. Budući da je postojano na toplim temperaturama još i danas se prvenstveno uzgaja u tropskim i subtropskim područjima. U Indiji i Meksiku se ubraja u osnovne prehrambene namirnice. U kuhinji je pravi multitalent: cijelo zrno kao dodatak varivima i jelima s povrćem, usitnjen u umacima ili kao namaz te također kao brašno ima različite mogućnosti korištenja.

Kukuruz
Kukuruz je prava žitarica. Međutim nedostaje mu ljepljiva bjelančevina gluten – razlog zašto bi čisti kukuruzni kruh bio ravan. Te takozvane tortilje vjerojatno su prije nekoliko tisućljeća bile glavna hrana Inka i Azteka te su i danas dio tradicionalne meksičke kuhinje. Kolumbo je donio kukuruz u Europu. Ovdje se širio sporo, više je bio ukrasna biljka nego izvor hrane. To se promijenilo najkasnije kad se ovo malo žuto zrno, od kojeg postoji više od 300 vrsta (između ostalog plavo, crno ili bijelo), počelo koristiti kao hrana za životinje i za dobivanje energije. Na stolu se pojavljuje u raznim oblicima: ujutro u obliku kukuruznih pahuljica, za ručak kao povrće, palenta (kukuruzni griz) ili varivo a navečer u obliku hrskavih kokica.

Sojina zrna
U istočnoj Aziji sojino zrno, ili barem njegova divlja verzija, poznato je već više tisuća godina. Dokazi o korištenju u prehrani u Kini datiraju 1000 godina prije Krista. Naposljetku je ovdje klima pogodna za uzgoj soje: visoke temperature s umjerenom količinom padalina i relativno kratkim trajanjem dana. Pod tim uvjetima ova jednogodišnja biljka naraste do 80 centimetara i stvara nježne bijele ili lila leptiraste cvjetiće iz kojih se razvijaju bež-smeđe dlakave mahune. U njima se nalaze dva do tri zrna koja mogu biti okrugla, ovalna, žuta, bijela ili zelena. Kao i raznolikost oblika i boje, raznoliki su i sastojci ove mahunarke: oko 35 posto bjelančevina, 18 posto masti i 22 nevjerojatnih posto vlakana. Među masnim kiselinama prevladavaju višetruko nezasićene a i sastav bjelančevina također je vrlo povoljan. Stoga nije ni čudo da sojino zrno oduvijek ima dominantnu ulogu u azijskom jelovniku. I to ne samo kao zrno u varivima nego u raznim proizvodima primjerice kao fino mljeveno brašno.

Kokos
Gotovo da nema slike Pacifika bez savitljivih palmi koje strše do 30 metara u visinu. Na vrhu rastu veliki listovi koji ovim stablima i svemu ispod njih daju hlad. Ali treba biti na oprezu – kokosovi orasi koji padnu s palme mogu biti jako opasni. Ipak mogu doseći težinu do dva kilograma. Unutrašnjost zrelog oraha bogata je aromatičnim mesom ovog ploda. Čim se ono osuši i fino samelje, nastaje brašno koje može obogatiti kreativnu kuhinju te pripremanje namirnica bez glutena.